Malta-Italija : jezikoslovni, knjizevni i kulturni odnosi od 15. stoljeca do danas

Abstract

Sicilija je oduvijek bila najmiliji sugovornik Malteianima. Odonud su dosli Rimljani 218. godine prije Krista. Poslije pada Zapadnog Rimskog Carstva to je bilo one povijesno razdoblje poznato kao bizaHtsko koje je trajalo oko 300 godina. Premcla se malo zna 0 ovom razdoblju, neki pobozni malteski izrazi grckoga podrijetla, kao npr. lapsi i miru, claju nam pretpostaviti da se na manjem otoku nastavio krscanski obred po grckoj liturgiji, kao u onim dijelovima Sicilije sto su pripadali Magni Greciji. Godine 870. poslije Krista, pak, Maltu i Gozo zauzeli su aglabitski Arapi koji su takoder closli sa Sicilije. Stoga Palermo postaje stvarnim glavnim graclom Malte. Kad bi bilo istinito one sto tvrdi arapski povjesnik Al Himyari, tacla bi bilo zaista moguce cia su Arapi potpuno napustili otok clo 1049. godine (Brincat 1991). Ostaje Cinjenica cia nestaje svakoga traga jeziku koji je postojao prije arapskog zauzimanja. U razcloblju ocl 870. - 1091. godine pocela se stvarati clijalektalna varijanta arapskoga jezika, poznata u praksi kao sicilijanski arapski, pones to sliean magrebskom arapskom, koji je poslije trebao Ciniti podlogu za maltdki jezik. Danas je malteski postao jedini jezik semitskoga podrijetla u Europi koji je uzdignut na polozaj nacionalnoga jezika.